IZ OPUSA PJESNIKA (I SLIKARA) ISMETA RAMLJAKA

Pripremio: Bedrudin GUŠIĆ

Nakon nedavnog objavljivanja priloga UZ JEDAN POVRATAK BOSNI, te pjesme 'Neokrnjene želje', urednik naše stranice Salih Čavkić je poželio da pjesnika i slikara Ismeta Ramljaka predstavimo opširnije i osebujnije. Kako drugačije predstaviti poetu nego opusom njegovih pjesama?! Obećao sam uredniku da ću se potruditi da skupim što više Ismetovih poetskih postignuća koja su mi bila razasuta po papirnatim pismima i koja su se nanizala u oba pravca između nas dvojice, a bila su i ostala rezultat našeg višegodišnjeg prijateljstva. Doslovno nijedno pismo nisam dobio od Ismeta a da ga ne ukrasi i pokoja njegova pjesma, spjevana mahsuz, ili tek onako spontano - u hodu, što bi se reklo, ili bi mi prekucao neku iz njegove sehare, mirisnu od dunja, kadifa i bosanskog ozona. Posebno je zanimljivo što bi mi autor većinu ad hoc ispjevanih pjesama napisao na poleđini koverti, jer ih je očigledno spjevao u posljednjem trenutku i s dodatnim nadahnućem.
Naravno, za mene je urednikova želja bila izazov, pa sam se dao na posao prebiranja po brojnim pismima koja su nekoliko godina unazad stizala od Ismeta iz Holandije. Skupio sam tridesettri pjesme ("mali tespih") i darujem čitatelje orbusa s njima. Darujem istovremeno i orbusov tim, samoga sebe, ali i autora čiji će se pjesnički radovi prvi put u ovolikom broju naći pred očima javnosti. Jeste, iako njegova duša govori kroz stihove od ranog djetinjstva do danas, kada mu je u raznim časopisima i novinama objavljeno oko 300 pjesama, ni do danas nije uspio da objavi nijednu knjigu svoje poezije. Na takvo pitanje odgovor mi je dao sam autor: Odgovora ima na pretek. U mladosti sam jednostavno bio neodlučan u tom pogledu. Također, na početku agresije su mi izgorjele tri pripremljene zbirke poezije u roditeljskoj kući u selu Doganovći, sa pejsažnom, ljubavnom, domoljubnom, okoliskom, žanrovskom i drugom tematikom, dok neke svoje pjesme pobožnog karaktera u ona vremena ne bih smio ni ponuditi, a kamo li objaviti...
Eto, ja sam uspio da naberem oko 10-ak procenata Ismetovog pjesničkog ruha te sa zehrom njegovog bogatog opusa ga predstavim našim čitaocima. I ta zehra bi vremenom mogla biti sve manja u odnosu na njegov svukupni pjesnički opus, ako ne budemo u ovu mini Ismetovu seharu dosipali njegove nove pjesme. Jer, kao što smo već ranije napisali: Ismet se vratio Bosni. Ima li veće inspiracije i izazova za poetu?!
Sluhom i duhom Ramljak je neraskidivo vezan za mirni bosanski krajolik, gdje čuje žubor vode, pjesmu svake ptice, uzdah svake travke i skok svakog kamena, i gdje svaka rijeka teče "u pjesme, u slike"... Kao što je na mnogim svojim slikama pjesnik, privrženik ljepote starih znamenja i pejsaža, tako je i u svojim pjesmama Ramljak slikar, koji i rječju pokušava da nagradi sliku, da prodre u nju, kao što bi proniknuo u svjetlost dana i zvukove noći, u poetiku vode i smisao svakog djelića prirode..., zapisao je nedavno jednim specijalnim povodom Ismet Bekrić, banjalučki književnik u egzilu. Opjevao je ovaj pjesnik i svoj uži i širi zavičaj (Prusac, Donji Vakuf, Bugojno, Travnik), Domovinu i njihove poznate ili manje poznate, ali vrijedne ljude... Zar ima ljepše hedije od ovih zbijenih, gusto satkanih, navezenih te formalno- stilski čistih zaokruženih soneta, recimo o jednom Pruscu, jedinstvenoj ljepoti njegove prirode te neprocjenjive baštine, njegovih nadaleko učenih i umnih žitelja Hasana Kjafije i Ajvaz Dede?! Ismet ne zaboravlja ni takozvane obične, male-velike ljude koji su zadužili svoj zavičaj kao što je rahm. Muharem Began koji je svojim rukama ozidao kilometre zidova oko prusačkih harema, ili pak vrla prelja, dadilja i nana rahm. Džula Sijamija "Hasanovica"! Ne zaboravlja ni srušenu banjalučku Ferhadiju, a pogotovo je taze njegov žal za izgubljenom životnom saputnicom. Na kraju, ova mala sehara našega Ismeta nije klasificirana po nekim posebnim uzusima. Njen sadržaj je bez kronološkog ili tematskog reda položen, čekajuci svoje kozumente.

Otvorimo je!


Coded in Central European Windows-1250