TOP
Bedrudin
GUŠIĆ
Mr. sc. HASAN
HADŽOVIĆ, dipl. ing. građ., univerzitetski profesor iz Mostara, član našeg
ekspertnog tima u procesu tzv. Javne rasprave o Studiji utjecaja na okoliš za
Most kopno-Pelješac, javno eksponirani stručnjak za Koridor V-c, a prije svega
entuzijasta, patriota i vizionar:
"KO IMA GRUNT, IMA I
DRŽAVU"!
Jednim drugim povodom sam se svojevremeno pozvao na misao akademika Abdulaha
Sidrana kada je, otprilike, rekao da kod nas u BiH, za sve što ne urade ili što
razbatale institucije sistema ili sama država, urade ili poprave pojedinci... I
za ovu priliku imam puno razloga da u kontekstu znakovite Sidranove teze
predstavim čovjeka koji se, skoro pa kao slobodni strijelac bori za našu stvar.
Hrabro, patriotski i vizionarski. Mr. sc. Hasan Hadžović, dipl. ing.
građ. iz Mostara, je svojevremeno sve funkcije prošao u "Sokolu" - od glavnog
inženjera do direktora. U Institutu "ZIK" Banja Luka bio je naučni savjetnik
istog. Poslije je bio ministar u Vladi Mostara te direktor Geodetske uprave,
katastra i imovinskih poslova u Mostaru, po zadatku SDA. U toku rata radio je u
Inženjeringu bh. Vlade u Istanbulu, što je, zapravo, bio logistički centar, gdje
je učestvovao na izradi projekta aerodroma u Visokom. Potom je radio kao ekspert
za nove tehnologije u "Multichem company" - Slovenija, sa sjedištem u Sarajevu,
pa onda otvorio privatnu firmu "Veling inžinjering", a honorarno čitav radni
vijek predavao u srednjoj školi. Kada se otvorio fakultet u Mostaru, predavao na
istom. Sada predaje u Bihaću, jer, kako sam kaže - "neću u Mostaru gdje moj sin
Rašid radi zbog moguće priče u stilu - Hadžovići poklopili sve. Ovo što radim u
Bihaću to je radi kontinuiteta, mjesečno odem dva dana".
Inače, završio Građevinski fakultet, magistrirao 87. u Sarajevu, uradio
doktorsku disertaciju u Beogradu, 91. za Novu godinu predao rad i čekao datum
odbrane, rat došao, poslije nije išao u Beograd niti je ista radio na tome, pa
je tako ostalo i do danas. Političke funkcije: jedan je od osnivača SDA u
Mostaru, bio član Glavnog odbora SDA za Jugoslaviju. "Ohladilo me ponašanje i
rad pojedinaca pa sam prestao biti aktivan. Učio sam 15.000 studenata i đaka.
Zovu me svi: profesore".
Profesore Hadžoviću! U Neumu je nedavno (24. maja 2007.) održana takozvana
Javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš za Most kopno-Pelješac. Tim povodom
ste se javno oglasili s naslovom "Agresivni susjedi nastavljaju okupaciju".
Hoćete li, u najkraćem, elaborirati tu tezu?
Prof. HADŽOVIĆ: Svaka rasprava koja se organizuje sa odabranim
predstavnicima ima cilj da riješi neka pitanja naših zapadnih susjeda. Za naša
pitanja i sporove nema vremena i volje. Studija nije bila dostupna Bosancima i
Hercegovcima. Manipulacija sa uticajem na okoliš je zamagljivanje problema
mosta, Koridora.. Priča o mostu nije dobila svoj epilog. Bio sam prisutan na
više rasprava i svaka je bila na temu uticaj na okoliš, rasprava o sporednim
pitanjima, a suština ostaje kao nepoznata. Rasprava je zakazana u Neumu u
vrijeme pune političke, društvene, kulturne i promotivne angažovanosti
predstavnika BiH. Čak mislim da je 24.05. 2007 godine namjerno izabran kako bi
Studija koju je izradio «IGH» Institut za građevinarstvo Hrvatske po nalogu
Ministarstva Hrvatske za infrastrukturu dobila zeleno svjetlo. Osnovni uslov za
izgradnju mosta je okolišna dozvola na koju treba dati suglasnost BiH. Dakle
cilj je bio doći do saglasnosti na mala vrata a što bi omogućilo ispunjenje
zakonskog uslova za izgradnju infrastrukturnog objekta na udaljenosti 5 km od
granice BiH.
U rečenom javnom obraćanju iznijeli ste i neke sumnje u dobronamjernost
autora "Studije uticaja na prekogranični okoliš BiH" i organizatora skupa u
Neumu da svi relevantni podaci iz iste (Studije) dopru do dijela kritične bh.
javnosti, veoma bitne strane u ovom slučaju. Na čemu temeljite tu sumnju?
Prof. HADŽOVIĆ: Prvo, u Javnom pozivu je rečeno da se Studija nalazi na
web stranici, nije tačno. Drugo, studija o uticaju mosta na okoliš je
preuranjena, kada nema dogovora oko mosta. Treće, most i lokalitet nisu
definisani. Četvrto, na skup su bili pozvani birani predstavnici. Peto, Studija
nije urađena na osnovu kvalitetnih parametara. Šesto, rješenje nije dato
alternativno-
Kako biste, u najkraćem, okarakterizirali diskusije naše strane na skupu u
Neumu, odnosno na čemu ste naročito insistirali ili davali primjedbe?
Prof. HADŽOVIĆ:Naša ekipa na raspravu je došla o svom trošku u Neum i
susrela se sa orkestriranim timom sastavljenim od eksperata i zastupnika Vlade
R. Hrvatske, FMBiH, Kantona i gravitirajućih općina. Na osnovu predstavljanja i
diskusija vidjeli smo šta nam je činiti, ne dozvoliti pozitivan zaključak o
saglasnosti Studije. Naše diskusije su bile slijedeće: Ja, Mr. Hasan Hadžović
dipl. ing. građ. iz Mostara rekao sam slijedeće: "Rasprava ne može dobiti
prefiks javna pošto nije ispoštovana objavljena procedura – blagovremeno
upoznavanje sa studijom, zatim o hipotetičkom pitanju «šta bi bilo kad bi bilo»
bilo je iluzorno diskutovati i trošiti vrijeme, jer analiza Studije može se
staviti na dnevni red samo poslije rješavanja: razgraničenja na moru BiH i R.
Hrvatske, da se zna čiji je prostor lokaliteta mosta, izrade projektne
dokumentacije i prostorno plana regije, a sve u skladu interesa BiH. Iz prikaza
idejnog projekta mosta je vidljivo da ima 14 stubova u moru, što značajno
mijenja urađenu analizu Studije rađenu na osnovu drugog rješenja mosta, Studija
je kao takva neprihvatljiva i ne može služiti za korektnu raspravu". Prof. dr.
Abdulah Zlatan Bašić dipl. Ing. geol. iz Tuzle je rekao da analize prikazane u
Studiji nisu urađene na osnovu mjernih pokazatelja i savremenih metoda, izrazio
je bojazan od nedovoljnog strujanja i zamuljivanja Neumskog zaliva, zatim
vizualno ograničavanje morske površine pošto je predloženi most visine 200
metara potom je istakao buka i zagađenje vazduha ( izduhni gasovi) ima će veliki
uticaj za moguću izgradnju poluotoka Klek. Sve ove primjedbe izrečene na skupu
ne daju za pravo da se da suglasnost za okolišnu dozvolu. Gosp. Miralem Porobić
advokat iz Tuzle inače član advokatske mreže zaštite okoliša za Jugo-istočnu
Evropa na negiranje hrvatskih predstavnika o pravu odlučivanja BiH o uticaju na
okoliš, pojasnio je gospodi da su prava odlučivanja BiH definisana u
Međunarodnim zakonima, za svaku gradnju udaljenu 5 km. od granice navodeći
konkretan slučaj izgradnje mosta da njegova udaljenost je upitna ili 1,5 km ili
na teritoriji BiH. Gosp Bajazid Tikveša dipl. ing. rudarstva iz Mostara sumirao
je sve diskusije i tražio zaključak rasprave sa riječima da se sutra ne pojavi
saglasnost za okoliš od FBiH. Na ove riječi odgovorio je zamjenik ministra gosp.
Mladen Rudeš sa riječima da je vršeno fonsko snimanje svih diskusija i da će one
biti napisane i dostavljene na odlučivanje. Ocijenjeno je da se radi o podvali,
sa namjerom da se na mala vrata dobije okolišna suglasnost; prema izjavama
predstavnika susjeda jedini dokument koji im je potreban da mogu odabrati
izvođača na raspisani tender za izgradnju mosta. Ovo liči na onu narodnu «praviš
ražanj, a zec u planini».
Kako su bh. mediji pratili tzv. Javnu raspravu u Neumu od 24. maja?
Prof. HADŽOVIĆ: Različito, sreća je pa je TV Hayat pratio čitav tok
rasprave o čemu je mogao informisati BiH javnost, dok je BH1 (objavljeno u
dnevniku 24.05.07 u 19h) nekorektno i jednostrano prikazao raspravu,
da smo mi učesnici bili izloženi kritikama i osudama od strane pravih Bosanaca i
Hercegovaca. Naša rehabilitacija je nastala kada je Hayat 26.05 u Centralnom
Dnevniku prikazala intervjue jedne i druge strane. Ta TV kuća je snimila čitav
tok za razliku od BHTV1 gdje je novinar gosp. Pavković uzeo izjave biranih
učesnika prije rasprave, na početku rasprave kada nije izgovorena ijedna riječ,
ušao u salu i snimio učesnike skupa. Način organizacije i prezentacije Javnog
skupa nema ni minimum korektnosti niti profesionalnosti. Nakon prikazivanja
izvještaja novinara Pavkovića na TVBIH1 (24.05.2007 god. u 19. 21 čas) pitao sam
se da li sam ja prisustvovao tom skupu ma ipak jesam jer stvarno vidio sam se na
snimku - njegov komentar je bio skandalozan.
Izrazili ste i svoje nezadovoljstvo sa "sa ponašanjem naših organa koje smo
birali". Na koje ste organe mislili, konkretno, i zašto ste nezadovoljni njima?
Prof. HADŽOVIĆ: Tačno je da je tog dana bilo puno događaja na nivou
države, ali to ne može biti opravdanje za ne prisustvovanje raspravi kada se
donose važne odluke od državnog interesa. Obavezno su morali biti prisutni iz
Ministarstva prometa i veza Federacije i države BiH. Prema izjavama predstavnika
Vlade R. Hrvatske, njima je potrebna okolišna dozvola za gradnju za koju su
raspisali tender, očito je da im se žuri, jer je most dio predizborne kampanje.
Gospodo, ko ima grunt ima i državu, a mi to olako shvatamo ostavljajući na
savjest drugima da odlučuju. Ovako nije dobro raditi, veliko je pitanje da mi
nismo prisustvovali i argumentovana osporili Studiju, prošla bi glatko.
Šta predlažete u nastavku procesa odlučivanja o ovoj Studiji?
Prof. HADŽOVIĆ: Nema dogovora bez razgraničenje na moru, sa našim
susjedom, da se zna čiji je vodeni i zračni koridor preko koga se gradi most za
Pelješac. BiH mora ostati pomorska zemlja kakva je bila i do sada. Niko ne može
zamijeniti neškodljivi prolaz za suvereno i neotuđivo pravo vodenog i zračnog
koridora. Stiče se dojam da se želi zapečatiti sudbina luke Neum. Stoga,
predlažem formiranje nevladine organizacije koju niko neće moći zaobići u
sličnim predmetima. Organizacija sastavljena od stručnjaka i eksperata za
zaštitu interesa BiH skraćeno (IZIBIH) Institut za zaštitu interesa BiH. Sistem
organizovanja, kao nevladina organizacija, u ovoj situaciji daće veći učinak.
Ovih dana ste se javno oglasili i još jednim pismom, ali drugim povodom. I
njegov naslov - "Pomoć BiH da odraste bez mentora i tutora" ne bi trebao da
ostavi nijednog bh. patriotu ravnodušnim. Hoćete li, opet ukratko, elaborirati
pokušaj starateljstva RH u povodu gradnje koridora Vc?
Prof. HADŽOVIĆ: Izgradnja Koridora 5C je strateški interes države BiH.
Višestruka analiza opravdanosti sa aspekta: ekonomije, tehnike, razvoja zemlje,
rješavanja imovinsko pravnih pitanja, razvoja pasivnih krajeva i jačanje države
u okruženju moraju biti jedini parametri u definisanju trase Koridora 5C, nije
to samo autoput već željeznica, instalacije za plinovod, naftovod, vodovod za
tehničku i pijaću vodu, instalacije za telefon, Internet itd. Glavno čvorište
mora biti u zaleđu Neuma, tako stvaramo potrebnu infrastrukturu da luka Neum
bude broj jedan na Jadranu (dubina mora veća od 22 metra). Ako znamo da Luka
Ploče je mrtva – pretovarna luka (dubina mora do 12 metar ) opslužuje samo 35%
potreba BiH, moramo razmišljati kako osigurati luku za sve kapacitete sjevernih
i istočnih susjeda i vezu sa čitavim svijetom. U zajedničkoj državi bili smo
pastorče, svi projekti su bili diktat drugih, tako da danas imamo velikih
problema koje treba rješavati. Četiri akumulacije na našoj teritoriji, a
elektrane u susjednim zemljama; to mu ga dođe mi hranimo kravu, a drugi je muzu.
Svako živ voli više sebi, tako i RH hoće Koridor za svoj Srednji Jadran, za nas
je to lokalni put i nije interes BiH. Mi smo jedna od najbogatijih zemlja
svijeta po pitkoj vodi, koja je već danas skuplja od benzina, moramo ovaj
prirodni resurs unovčiti (100 km Neretve od izvora se pije, a mi je sipamo u
more). Kada dovedemo vodu u Neum možemo izgraditi točionice i terminale (Južna
Italija je zainteresovana za ovaj projekat) da snabdijevamo čitav svijet.
Problemi oko transporta preko tuđeg teritorija može da bude problematičan. Zašto
i za čiji interes. Najbolje je kada nezavisno odlučujemo o svim projektima.
U tom obraćanju rekli ste i slijedeće:
Ako smo
nezavisna i suverena zemlja, naši interesi i potrebe BiH–e moraju imati
prioritet, graditi Koridor svojim parama preko naše zemlje u cilju jačanja
pozicija BiH, razvoja i povezivanja sa svijetom.
Na papiru jesmo i suverena i nezavisna zemlja, ali...Otkud nama (BiH) pare za
tu značajnu, ali skupu investiciju?
Prof. HADŽOVIĆ: Za ekonomski opravdane investicije novca ima; koncesije,
krediti: do sada su korištena sredstva od putarine pri registraciji vozila i
ostatka dohotka Telekom-a. Infrastruktura uz Koridor: hoteli, moteli, restorani,
odmarališta, parkirališta, benzinske pumpe.. može biti povoljna ponuda za svakog
ko hoće investirati u BiH. Novci i Koridor ostaju u BiH, povećana zaposlenost,
naše operative su dokazane u ovim poslovima, a Koridor vraća dugove, za marku
tri.
Koji su osnovni strateški, ekonomski i politički argumenti za "istočnu
varijantu" koridora za koju se zalažete?
Prof. HADŽOVIĆ: Naša je obaveza približiti Neum Bosancima i Hercegovcima,
bez rampi, čekanja i redova. Istočna varijanta Koridora Vc prolazi preko slabo
izgrađenog i naseljenog teritorija koji omogućuje idealno postavljanje
parametara trase. Ako se zna da 68% zemljišta je državno vlasništvo znači
jeftiniju gradnju 25-30% . Za ovu varijantu protok vozila biće veći, a može se
povećati izgradnjom autoputa prema istočnim i zapadnim susjedima koji su
iskazali veliki interes. Istočna varijanta Koridora može da bude izvedena bez
velikih usjeka, nasipa, vijadukta, mostova..bez značajnog uticaja vjetra.
Izgradnjom Koridora Vc daje se velika mogućnosti postavljanja potrebne
infrastrukture preko naše teritorije do luke Neum. Vodu, taj respektabilni
resurs naše zemlje (spadamo među prve zemlje u svijetu po bogatstvu vode za
piće), moramo također znati koristiti. Voda je skuplja od benzina (svaki dan
6000 lica umire od žeđi), naša je obaveza kako dovesti vodu u Neum ako znamo da
100 km Neretve od izvora može da se pije, a mi je sipamo u more. Zapadna
varijanta ne daje tu mogućnost niti ekonomsku opravdanost, jer prelazak preko
tuđeg teritorija umanjuje financijske efekte. Spor Rusije i Ukrajine, o problemu
prelaska plinovoda preko tuđih teritorija, ucjene diktati, a mi to možemo u
startu izbjeći.
S druge strane, analiza predložene zapadne varijante Koridora Vc sa aspekta
tehnike, ekonomije, funkcije i rješavanja imovinsko pravnih poslova daje
nepovoljnije odgovore u poređenju sa istočnom varijantom Za prelazak rijeka:
Neretve, Studentiče i Trebižata potrebno je izgraditi mostove i vijadukte ukupne
dužine 10,53 km, (što predstavlja 15,15% ) sa napomenom za most preko rijeke
Neretve u Počitelja, smjer istok-zapad visine 100 metara, izložen je sjevernim i
južnim vjetrovima. Poznavajući ružu vjetrova intenzitet i vrijeme djelovanja na
tom dijelu most bi morao biti zatvoren za saobraćaj godišnje od 60-90 dana,
slično ograničenje je za mostove u Hrvatskoj Maslenički i Tuđmanov most u
Dubrovniku. Sa ovakvim ograničenjem ne može autoput dobiti prefiks međunarodni i
I- reda. Kako dozvoliti uz sami drevni grad Počitelj izgraditi betonsku
konstrukciju visine 100 metara, da li je to odgovarajući ambijent, iskreno to je
diverzija i obezvređivanje biser grada naše ostavštine? Dolina koja je nastala
taloženjem mulja ne daje dobre parametre za kvalitetne temeljenje mostovske
konstrukcije, skupo je duboko temeljenje. Predložena varijanta prolazi pored
atraktivnog područja Kravice, zatim vrši negativan uticaj za više izvora vode.
Ukupna dužina ove varijante sjever Mostara do granice sa R. Hrvatskom je 69,525
km.
Kako postići da naše interese i u ovom, dugoročno važnom projektu, zastupaju
oni kojima je Bosna i Hercegovina na srcu i koji ne popuštaju nikome, te su sami
"operirani" od korupcije, nepotizma i sličnih, veoma zaraznih i pogubnih
bolešćura?
Prof. HADŽOVIĆ: Na ovo pitanje je teško odgovoriti, jer BiH boluje od
svih bolesti. Birači ne prepoznaju prave kandidate. Korupcija je legalna ako
radi za stranku i sebe, takvom niko ništa ne može. Prodaja državnih interesa je
dobar parali posao. Lijek je stvaranje kritične mase onih pravih.
Kako vidite rješavanje ova dva vitalna projekta po BiH i njenu sadašnjost i
budućnost u kontekstu njene aktuelne političke i ustavno-pravne zbilje?
Prof. HADŽOVIĆ: Svi argumenti su na našoj strani to nam daje snagu da
istrajemo. Prisutni su razni lobiji i oni predstavljaju najveću opasnost.
Jeste li bar Vi i Vaši istomišljenici, na stručnom pa i geostrateškom planu
na neki način uvezani, organizirani?
Prof. HADŽOVIĆ: Potpisnici Deklaracije za zaštitu interesa BiH, udruženje
osvješćenih Bosanaca i Hercegovaca organizovalo je više tribina okruglih stolova
i tribina u gradovima BiH. Javno reagujemo na sve nekorektne poteze predstavnika
vlasti. Svakim danom broj pristalica se povećava. Imamo podršku nekih medija.
Kao što rekoh, hitno je potrebno organizovati Institut za zaštitu interesa BiH (IZI
BiH).
Da li ste, osim javnih pisama na ove teme, planirali organiziranje i drugih
oblika suprotstavljanja nastavku "okupacije" naše domovine te mentorstvu i
tutorstvu nad njom?
Prof. HADŽOVIĆ: Pored reagovanja kroz medije naše prigovore šaljemo
rukovodstvu stranaka i svim pojedincima koji mogu pomoći. Imali smo više susreta
sa onima koji odlučuju.
Da li ste se po ovim pitanjima obraćali resornim ministarstvima na nivou BiH
i F BiH i ako jeste, šta su, eventualno, odgovorili?
Prof. HADŽOVIĆ: Svi su dobro upućeni i znaju da sve ima svoju cijenu. Da
li su nedorasli za ovako ozbiljan projekat ili su izlobirani od strane drugih?
Mislim da ima svega - njima ništa nije sveto.
Pri samom kraju, imate li još nešto za reći a da Vas nisam pitao. Bujrum!
Prof. HADŽOVIĆ: Kada se stvori kritična masa pravih patriota BiH-e, tada
će biti država u kojoj će biti najbolje živjeti. Premda je sada izložena svim
nesrećama, ona i dalje živi, jer ima hiljadu berićeta.
Hvala Vam velika za ovaj razgovor za kojeg se iskreno nadam da će
koliko-toliko zatalasati dio naše javnosti, naročito u dijaspori, po ovim
krucijalnim pitanjima.
Prof. HADŽOVIĆ: Dijaspora je uključena oni su dobro informisani i dobro
znaju šta treba raditi, posebno bi istakao Gosp. Nešada Alikadića kome nije bilo
teško doći u BiH i voditi rasprave sa odgovornima lice u lice na TV-u.
RAZGOVOR VODIO:
Bedrudin GUŠIĆ
04.06.2007.
