TOP
Bedrudin
GUŠIĆ
Gospođa FADILA MEMIŠEVIĆ,
predsjednica Sekcije Društva za ugrožene narode u Sarajevu:
"Zatražit ćemo od Vlade Srbije sakrivenu dokumentaciju koja nam je potrebna
za reviziju naše tužbe protiv Srbije i Crne Gore"
|
 Presuda
ICJ po tužbi naše domovine protiv SCG predstavlja kontinuitet poricanja
i tabuiziranja genocida i agresije na našu zemlju.... To nisu radile
samo SCG, to je radila i međunarodna zajednica koja je saučesnik u
genocidu.... Ja smatram da je Najsov istup neozbiljan te da on ima veze
samo sa njegovim odnosom prema Karli Del Ponte a nikako sa onim što je u
cijeloj ovoj stvari bitno.... Reviziju možemo zatražiti već iduće godine
ukoliko dođemo do novih saznanja a koja nisu pominjana u našoj tužbi....
Međunarodna zajednica znači od nas traži da pregovaramo o statusu UN-ove
enklave sa onima koji su istu tu enklavu ugušili u krvi
Srebreničana....Lično sam protiv iseljavanja jer je to Karadžićeva
pobjeda..Reis efendija Cerić je duhovni vođa Bošnjaka i vrlo je priznat
i cijenjen u svijetu. U maju ove godine u Njemačkoj će mu biti uručena
prestižna nagrada "Theodor Heuss" koju su između ostalih dobili i Ginter
Gras kao i organizacija "Human Rights Watch". Prije dvije godine dobio
je Unescovu nagradu za mir. Dakle, reis efendija Cerić je priznati
poštovan u cijelom svijetu kao neko ko zagovara tolerantni islam. Ja
lično osuđujem pozive na život u etnički čistim kavezima ma od koga oni
dolazili, pa bio to i uvaženi reis Cerić...Moj rad ne bi imao smisla da
ne vidim svjetlo na kraju tunela - svjetlo to je pravda, pravda za
žrtve.... |
Gospođo Memišević! Hoćete li, u najkraćem, izložiti
koje su glavne aktivnosti Sekcije u posljednjih nekoliko mjeseci, naprimjer, te
koji su programski zadaci i ciljevi u ostatku ove godine?
MEMIŠEVIĆ:Dozvolite mi da Vam ukratko predstavim našu
organizaciju. Društvo za ugrožene narode za BiH je organizacija za ljudska prava
koja se od početka agresije Srbije i Crne Gore na Republiku Bosnu i Hercegovinu
zalagalo za žrtve genocida. Neprestano smo informirali svjetske medije i
svjetsku javnost o masakrima, masovnim protjerivanjima, masovnim deportacijama,
masovnim silovanjima, koncentracionim logorima, razaranjima gradova i sela.
Dokumentirali smo ratne zločine i zločine genocida te evidentirali izjave
svjedoka o zločinima protiv čovječnosti i povredama ljudskih prava. Zajedno sa
Institutom za istraživanje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti iz
Sarajeva organizirali smo Internacionalni kongres o genocidu koji je 1995.
godine održan u Bonu. Prije četiri godine naša organizacija je zajedno sa još
tri nevladine organizacije osnovala Fondaciju „Pravda za BiH" u cilju pružanja
finansijske podrške tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore. Naše aktivnosti
početkom ove godine bile su posebno fokusirane na pomenutu tužbu. Organizirali
smo sa udruženjima srebreničkih majki odlazak u Den Haag kako bismo na licu
mjesta prisustvovali izricanju presude Međunarodnog suda pravde. Ovu našu
aktivnost organizirali smo zajedno sa Društvom za ugrožene narode Njemačke. Naše
naredne aktivnosti vezane su za preživjele žrtve Srebrenice. Uputili smo apel
evropskim vladama da se založe za dobivanje posebnog statusa za Srebrenicu te da
ona poput Brčkog bude proglašena distriktom koji će biti pod centralnom vladom
BiH. Insistirat ćemo na hapšenju svih počinilaca koji se nalaze na listi za
Srebrenicu. Planiramo da objelodanimo listu na kojoj se nalazi 810 imena lica
koja su direktno učestvovala u masovnim ubijanjima Srebreničana. Liste sa
imenima planiramo istaknuti u Srebrenici, Bratuncu, Vlasenici, Zvorniku. Zatražićemo od Vlade Srbije sakrivenu dokumentaciju koja nam je potrebna za reviziju
naše tužbe protiv Srbije i Crne Gore.
Kako biste komentirali presudu ICJ-a po tužbi naše domovine
protiv SRJ/SCG?
MEMIŠEVIĆ: Presuda ICJ po tužbi naše domovine protiv SCG
predstavlja kontinuitet poricanja i tabuiziranja genocida i agresije na našu
zemlju. To nisu radile samo SCG, to je radila i međunarodna zajednica koja je
saučesnik u genocidu i agresiji.
Da li se i iz takve presude mogu kapitalizirati neki pozitivni
efekti po BiH i ko to treba da učini praktično - na terenu?
MEMIŠEVIĆ: Bez
pomoći međunarodne zajednice, preciznije Savjeta bezbjednosti UN-a sumnjam da se
može išta kapitalizirati. A Savjet bezbjednosti UN-a je sada veoma zauzet
pitanjem Kosova.
Prije nekoliko dana je gospodin Najs, tužitelj u postupku
protiv Miloševića, javno izrekao neke optužbe protiv Carle del Ponte a koje se
tiču procesuiranja naše tužbe kod ICJ-a. Najprije da Vas upitam: zašto je
gospodin Najs do sada šutio i zašto su šutili oni iz našeg tima koji su nas
(navodno) predstavljali u Hagu, a znali su u toku trajanja procesa po tužbi za
te dilove del Ponteove sa Beogradom?
MEMIŠEVIĆ: Ja smatram da je Najsov istup neozbiljan te da
on ima veze samo sa njegovim odnosom prema Karli Del Ponte a nikako sa onim što
je u cijeloj ovoj stvari bitno. Sudije su mogle odbiti zahtjev srpske vlade,
okarakterisati ga kao nešto što neće ugroziti nacionalni interes. Sve to nema
veze sa Haškim tužiteljstvom, koje je učinilo ogroman posao. Da nije njega bilo,
šta bi se u vezi sa dešavanjima u regionu uopšte desilo.
Prije neku večer ste imali tv. duel sa Sakibom Softićem.
Zašto, po Vašem mišljenju, on zagovara tezu o eventualnoj obnovi postupka tek
nakon 10 godina, iako su nam na stolu novi argumenti za obnovu i to - odmah? Je
li u pitanju njegovo (Softićevo) neznanje ili nešto drugo?
MEMIŠEVIĆ: Ja mislim da se gospodin Softić ne snalazi u
ovoj za njega preteškoj zadaci. Reviziju možemo zatražiti već iduće godine
ukoliko dođemo do novih saznanja a koja nisu pominjana u našoj tužbi.
Softić najavljuje i svoje povlačenje sa pozicije našeg agenta.
Može li on tek tako otići - bez polaganja računa (i kome?) i ko je nadležan da
imenuje eventualno novog agenta?
MEMIŠEVIĆ: O agentu odlučuje država BiH, odnosno
Predsjedništvo.
Vjerovatno ste i Vi svjedoci da je naša tužba kako-tako
održavana u životu pod silnim pritiscima javnosti, nevladinih organizacija i
pojedinaca. S druge strane, bilo je velikih pritisaka da se ona povuče. Sada,
izgleda, imamo situaciju da iza eventualnog zahtjeva za obnovu postupka stoje
opet oni koji nisu plaćeni za to, ali su im motivi časni, a ne bore se oni
kojima je to profesionalna i politička dužnost. Ima li, po Vašem mišljenju,
osnova za krivično gonjenje onih bh. političara, uključujući i Softića, kao
agenta, za opstruiranje pravnih radnji koje se im na raspolaganju a koje se tiču
još uvijek neraščišćenih odnosa sa Srbijom (i Crnom Gorom), konkretno po toj
tužbi?
MEMIŠEVIĆ: Naš pravni tim bio je sastavljen od svjetskih
eksperata koji su učinili sve što su mogli. Moja zamjerka našoj strani (našim
političarima i gospodinu Softiću koji je njihov glasnogovornik) je što su bili
toliko popustljivi prema zahtjevima Engleske koja se protivila da u naš tim uđe
profesor Frensis Bojl, koji je i tvorac naše tužbe.
Evo nas kod Srebrenice. Oni su na općinskom parlamentu
donijeli Rezoluciju o izdvajanju iz RS. Ne znam da li Vam je poznato da je prof.
Bojl sugerirao donošenje Odluke o izdvajanju, što bi, kako je tumačio, imalo
pravnu snagu. Kako biste komentirali tu situaciju i da li je Rezolucija pravi
put da se u toj općini gdje je počinjen planetarni zločin prije 12 godina,
koliko-toliko zadovolji neka pravda i boljitak za njene preživjele građane?
MEMIŠEVIĆ:
Znate šta, u ratu smo naučili šta znači donošenje
bilo kakve rezolucije. To znači da se ništa neće promijeniti. Donošenje Odluke o
izdvajanju znači promjenu Dejtonskog ustava. To Milorad Dodik eksplicitno
odbacuje. Visoki predstavnik, gospodin Švarc-Šiling traži da Parlament BiH
kompromisom riješi pitanje Srebrenice. Međunarodna zajednica znači od nas traži
da pregovaramo o statusu UN-ove enklave sa onima koji su istu tu enklavu ugušili
u krvi Srebreničana.
Kako komentirate misiju Silajdžića, Lagumdžije i Tihića u
Srebrenicu uoči njihovog donošenja Rezolucije?
MEMIŠEVIĆ: Hoću da vjerujem da su njihova obećanja data
Srebreničanima iskrena. Ali lako je obećati, treba obećanje i realizovati.
Ovih dana Srebreničani u Sarajevu podižu šatorsko naselje. Je
li njihovo iseljavanje jedini mogući odgovor na probleme s kojima se kao
povratnici suočavaju i da li se s tim nesrećnim našim sunarodnicima, ipak, tu i
tamo, manipulira?
MEMIŠEVIĆ: Lično sam protiv iseljavanja jer je to
Karadžićeva pobjeda. Ali kad su u pitanju žrtve Srebrenice, mislim da je ovo
njihov očajnički vapaj, krik do neba kako bi probudili uspavanu savijest
međunarodne zajednice od koje očekuju pomoć.
Reforma policije je u ćorsokaku, a ne nazire se niti početak
puta ka novom bh. Ustavu. Kako, u tom kontekstu, vidite ulogu američkog i
britanskog ambasadora, visokog predstavnika Šilinga te domaćih političkih snaga?
MEMIŠEVIĆ: Apsolutno podržavam gospodina Silajdžića i
gospodina Tihića koji insistiraju na ukidanju policije RS, koja je počinila
genocid u Srebrenici. Ne znam koliki je prag izdržljivosti američkog, britanskog
ambasadora te gospodina Švarc-Šilinga kada su u pitanju zahtjevi srpskih
političara a posebno bahatosti Milorada Dodika. Bonske ovlasti daju za pravo
gospodinu Švarc-Šilingu da se umiješa u svoj posao.
Kako biste, inače, ocijenili dosadašnje rezultate g. Šilinga u
Bosni?
MEMIŠEVIĆ: Kao medijator gospodin Švarc-Šiling dobio je
najveću ocjenu, kao visoki predstavnik nije dobio prolaznu ocjenu.
Nedavno je reis Cerić u Beču javno vapio za bošnjačkom
nacionalnom državom, što je onom i onakvom Dodiku bila idealno nabačena lopta za
daljnje promoviranje njegovih i njihovih neskrivenih tendencija po pitanju
opstanka Bosne. Zaista, kako biste komentirali evidentni politički angažman
prvog čovjeka IZ-e BiH i kome on donosi dobra a kome štetu?
MEMIŠEVIĆ:
Reis efendija Cerić je duhovni vođa Bošnjaka i vrlo je priznat i
cijenjen u svijetu. U maju ove godine u Njemačkoj će mu biti uručena prestižna
nagrada "Theodor Heuss" koju su između ostalih dobili i Ginter Gras kao i
organizacija "Human Rights Watch". Prije dvije godine dobio je
Unescovu nagradu za mir. Dakle, reis efendija Cerić je priznati poštovan u
cijelom svijetu kao neko ko zagovara tolerantni islam. Ja
lično osuđujem pozive na život u etnički čistim kavezima ma od koga oni
dolazili, pa bio to i uvaženi reis Cerić.
Pri samom kraju, vidite li ikakvo svjetlo na kraju ovog
dugačkog i pretamnog bh. tunela?
MEMIŠEVIĆ: Moj
rad ne bi imao smisla da ne vidim svjetlo na kraju tunela - svjetlo to je
pravda, pravda za žrtve.
Želim Vam i dalje svako dobro, još puno angažmana na dobrobit
svih ugroženih ljudi i naše Domovine te hvala Vam za ovaj razgovor.
MEMIŠEVIĆ: Ja Vama također želim puno uspjeha i skori
povratak u našu jedinu domovinu Bosnu i Hercegovinu.
RAZGOVOR VODIO:
Bedrudin GUŠIĆ
26.04.2007.
