Make your own free website on Tripod.com

TOP

Bedrudin GUŠIĆ



Mr. sc. HASAN HADŽOVIĆ, dipl. ing. građ., univerzitetski profesor iz Mostara, član našeg ekspertnog tima u procesu tzv. Javne rasprave o Studiji utjecaja na okoliš za Most kopno-Pelješac, javno eksponirani stručnjak za Koridor V-c, a prije svega entuzijasta, patriota i vizionar:

"KO IMA GRUNT, IMA I DRŽAVU"!

Jednim drugim povodom sam se svojevremeno pozvao na misao akademika Abdulaha Sidrana kada je, otprilike, rekao da kod nas u BiH, za sve što ne urade ili što razbatale institucije sistema ili sama država, urade ili poprave pojedinci... I za ovu priliku imam puno razloga da u kontekstu znakovite Sidranove teze predstavim čovjeka koji se, skoro pa kao slobodni strijelac bori za našu stvar. Hrabro, patriotski i vizionarski. Mr. sc. Hasan Hadžović, dipl. ing. građ. iz Mostara, je svojevremeno sve funkcije prošao u "Sokolu" - od glavnog inženjera do direktora. U Institutu "ZIK" Banja Luka bio je naučni savjetnik istog. Poslije je bio ministar u Vladi Mostara te direktor Geodetske uprave, katastra i imovinskih poslova u Mostaru, po zadatku SDA. U toku rata radio je u Inženjeringu bh. Vlade u Istanbulu, što je, zapravo, bio logistički centar, gdje je učestvovao na izradi projekta aerodroma u Visokom. Potom je radio kao ekspert za nove tehnologije u "Multichem company" - Slovenija, sa sjedištem u Sarajevu, pa onda otvorio privatnu firmu "Veling inžinjering", a honorarno čitav radni vijek predavao u srednjoj školi. Kada se otvorio fakultet u Mostaru, predavao na istom. Sada predaje u Bihaću, jer, kako sam kaže - "neću u Mostaru gdje moj sin Rašid radi zbog moguće priče u stilu - Hadžovići poklopili sve. Ovo što radim u Bihaću to je radi kontinuiteta, mjesečno odem dva dana".

Inače, završio Građevinski fakultet, magistrirao 87. u Sarajevu, uradio doktorsku disertaciju u Beogradu, 91. za Novu godinu predao rad i čekao datum odbrane, rat došao, poslije nije išao u Beograd niti je ista radio na tome, pa je tako ostalo i do danas. Političke funkcije: jedan je od osnivača SDA u Mostaru, bio član Glavnog odbora SDA za Jugoslaviju. "Ohladilo me ponašanje i rad pojedinaca pa sam prestao biti aktivan. Učio sam 15.000 studenata i đaka. Zovu me svi: profesore".


Profesore Hadžoviću! U Neumu je nedavno (24. maja 2007.) održana takozvana Javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš za Most kopno-Pelješac. Tim povodom ste se javno oglasili s naslovom "Agresivni susjedi nastavljaju okupaciju". Hoćete li, u najkraćem, elaborirati tu tezu?

Prof. HADŽOVIĆ: Svaka rasprava koja se organizuje sa odabranim predstavnicima ima cilj da riješi neka pitanja naših zapadnih susjeda. Za naša pitanja i sporove nema vremena i volje. Studija nije bila dostupna Bosancima i Hercegovcima. Manipulacija sa uticajem na okoliš je zamagljivanje problema mosta, Koridora.. Priča o mostu nije dobila svoj epilog. Bio sam prisutan na više rasprava i svaka je bila na temu uticaj na okoliš, rasprava o sporednim pitanjima, a suština ostaje kao nepoznata. Rasprava je zakazana u Neumu u vrijeme pune političke, društvene, kulturne i promotivne angažovanosti predstavnika BiH. Čak mislim da je 24.05. 2007 godine namjerno izabran kako bi Studija koju je izradio «IGH» Institut za građevinarstvo Hrvatske po nalogu Ministarstva Hrvatske za infrastrukturu dobila zeleno svjetlo. Osnovni uslov za izgradnju mosta je okolišna dozvola na koju treba dati suglasnost BiH. Dakle cilj je bio doći do saglasnosti na mala vrata a što bi omogućilo ispunjenje zakonskog uslova za izgradnju infrastrukturnog objekta na udaljenosti 5 km od granice BiH.


U rečenom javnom obraćanju iznijeli ste i neke sumnje u dobronamjernost autora "Studije uticaja na prekogranični okoliš BiH" i organizatora skupa u Neumu da svi relevantni podaci iz iste (Studije) dopru do dijela kritične bh. javnosti, veoma bitne strane u ovom slučaju. Na čemu temeljite tu sumnju?

Prof. HADŽOVIĆ: Prvo, u Javnom pozivu je rečeno da se Studija nalazi na web stranici, nije tačno. Drugo, studija o uticaju mosta na okoliš je preuranjena, kada nema dogovora oko mosta. Treće, most i lokalitet nisu definisani. Četvrto, na skup su bili pozvani birani predstavnici. Peto, Studija nije urađena na osnovu kvalitetnih parametara. Šesto, rješenje nije dato alternativno-


Kako biste, u najkraćem, okarakterizirali diskusije naše strane na skupu u Neumu, odnosno na čemu ste naročito insistirali ili davali primjedbe?
Prof. HADŽOVIĆ:Naša ekipa na raspravu je došla o svom trošku u Neum i susrela se sa orkestriranim timom sastavljenim od eksperata i zastupnika Vlade R. Hrvatske, FMBiH, Kantona i gravitirajućih općina. Na osnovu predstavljanja i diskusija vidjeli smo šta nam je činiti, ne dozvoliti pozitivan zaključak o saglasnosti Studije. Naše diskusije su bile slijedeće: Ja, Mr. Hasan Hadžović dipl. ing. građ. iz Mostara rekao sam slijedeće: "Rasprava ne može dobiti prefiks javna pošto nije ispoštovana objavljena procedura – blagovremeno upoznavanje sa studijom, zatim o hipotetičkom pitanju «šta bi bilo kad bi bilo» bilo je iluzorno diskutovati i trošiti vrijeme, jer analiza Studije može se staviti na dnevni red samo poslije rješavanja: razgraničenja na moru BiH i R. Hrvatske, da se zna čiji je prostor lokaliteta mosta, izrade projektne dokumentacije i prostorno plana regije, a sve u skladu interesa BiH. Iz prikaza idejnog projekta mosta je vidljivo da ima 14 stubova u moru, što značajno mijenja urađenu analizu Studije rađenu na osnovu drugog rješenja mosta, Studija je kao takva neprihvatljiva i ne može služiti za korektnu raspravu". Prof. dr. Abdulah Zlatan Bašić dipl. Ing. geol. iz Tuzle je rekao da analize prikazane u Studiji nisu urađene na osnovu mjernih pokazatelja i savremenih metoda, izrazio je bojazan od nedovoljnog strujanja i zamuljivanja Neumskog zaliva, zatim vizualno ograničavanje morske površine pošto je predloženi most visine 200 metara potom je istakao buka i zagađenje vazduha ( izduhni gasovi) ima će veliki uticaj za moguću izgradnju poluotoka Klek. Sve ove primjedbe izrečene na skupu ne daju za pravo da se da suglasnost za okolišnu dozvolu. Gosp. Miralem Porobić advokat iz Tuzle inače član advokatske mreže zaštite okoliša za Jugo-istočnu Evropa na negiranje hrvatskih predstavnika o pravu odlučivanja BiH o uticaju na okoliš, pojasnio je gospodi da su prava odlučivanja BiH definisana u Međunarodnim zakonima, za svaku gradnju udaljenu 5 km. od granice navodeći konkretan slučaj izgradnje mosta da njegova udaljenost je upitna ili 1,5 km ili na teritoriji BiH. Gosp Bajazid Tikveša dipl. ing. rudarstva iz Mostara sumirao je sve diskusije i tražio zaključak rasprave sa riječima da se sutra ne pojavi saglasnost za okoliš od FBiH. Na ove riječi odgovorio je zamjenik ministra gosp. Mladen Rudeš sa riječima da je vršeno fonsko snimanje svih diskusija i da će one biti napisane i dostavljene na odlučivanje. Ocijenjeno je da se radi o podvali, sa namjerom da se na mala vrata dobije okolišna suglasnost; prema izjavama predstavnika susjeda jedini dokument koji im je potreban da mogu odabrati izvođača na raspisani tender za izgradnju mosta. Ovo liči na onu narodnu «praviš ražanj, a zec u planini».


Kako su bh. mediji pratili tzv. Javnu raspravu u Neumu od 24. maja?

Prof. HADŽOVIĆ: Različito, sreća je pa je TV Hayat pratio čitav tok rasprave o čemu je mogao informisati BiH javnost, dok je BH1 (objavljeno u dnevniku 24.05.07 u 19h) nekorektno i jednostrano prikazao raspravu, da smo mi učesnici bili izloženi kritikama i osudama od strane pravih Bosanaca i Hercegovaca. Naša rehabilitacija je nastala kada je Hayat 26.05 u Centralnom Dnevniku prikazala intervjue jedne i druge strane. Ta TV kuća je snimila čitav tok za razliku od BHTV1 gdje je novinar gosp. Pavković uzeo izjave biranih učesnika prije rasprave, na početku rasprave kada nije izgovorena ijedna riječ, ušao u salu i snimio učesnike skupa. Način organizacije i prezentacije Javnog skupa nema ni minimum korektnosti niti profesionalnosti. Nakon prikazivanja izvještaja novinara Pavkovića na TVBIH1 (24.05.2007 god. u 19. 21 čas) pitao sam se da li sam ja prisustvovao tom skupu ma ipak jesam jer stvarno vidio sam se na snimku - njegov komentar je bio skandalozan.


Izrazili ste i svoje nezadovoljstvo sa "sa ponašanjem naših organa koje smo birali". Na koje ste organe mislili, konkretno, i zašto ste nezadovoljni njima?

Prof. HADŽOVIĆ: Tačno je da je tog dana bilo puno događaja na nivou države, ali to ne može biti opravdanje za ne prisustvovanje raspravi kada se donose važne odluke od državnog interesa. Obavezno su morali biti prisutni iz Ministarstva prometa i veza Federacije i države BiH. Prema izjavama predstavnika Vlade R. Hrvatske, njima je potrebna okolišna dozvola za gradnju za koju su raspisali tender, očito je da im se žuri, jer je most dio predizborne kampanje. Gospodo, ko ima grunt ima i državu, a mi to olako shvatamo ostavljajući na savjest drugima da odlučuju. Ovako nije dobro raditi, veliko je pitanje da mi nismo prisustvovali i argumentovana osporili Studiju, prošla bi glatko.


Šta predlažete u nastavku procesa odlučivanja o ovoj Studiji?

Prof. HADŽOVIĆ: Nema dogovora bez razgraničenje na moru, sa našim susjedom, da se zna čiji je vodeni i zračni koridor preko koga se gradi most za Pelješac. BiH mora ostati pomorska zemlja kakva je bila i do sada. Niko ne može zamijeniti neškodljivi prolaz za suvereno i neotuđivo pravo vodenog i zračnog koridora. Stiče se dojam da se želi zapečatiti sudbina luke Neum. Stoga, predlažem formiranje nevladine organizacije koju niko neće moći zaobići u sličnim predmetima. Organizacija sastavljena od stručnjaka i eksperata za zaštitu interesa BiH skraćeno (IZIBIH) Institut za zaštitu interesa BiH. Sistem organizovanja, kao nevladina organizacija, u ovoj situaciji daće veći učinak.


Ovih dana ste se javno oglasili i još jednim pismom, ali drugim povodom. I njegov naslov - "Pomoć BiH da odraste bez mentora i tutora" ne bi trebao da ostavi nijednog bh. patriotu ravnodušnim. Hoćete li, opet ukratko, elaborirati pokušaj starateljstva RH u povodu gradnje koridora Vc?


Prof. HADŽOVIĆ: Izgradnja Koridora 5C je strateški interes države BiH. Višestruka analiza opravdanosti sa aspekta: ekonomije, tehnike, razvoja zemlje, rješavanja imovinsko pravnih pitanja, razvoja pasivnih krajeva i jačanje države u okruženju moraju biti jedini parametri u definisanju trase Koridora 5C, nije to samo autoput već željeznica, instalacije za plinovod, naftovod, vodovod za tehničku i pijaću vodu, instalacije za telefon, Internet itd. Glavno čvorište mora biti u zaleđu Neuma, tako stvaramo potrebnu infrastrukturu da luka Neum bude broj jedan na Jadranu (dubina mora veća od 22 metra). Ako znamo da Luka Ploče je mrtva – pretovarna luka (dubina mora do 12 metar ) opslužuje samo 35% potreba BiH, moramo razmišljati kako osigurati luku za sve kapacitete sjevernih i istočnih susjeda i vezu sa čitavim svijetom. U zajedničkoj državi bili smo pastorče, svi projekti su bili diktat drugih, tako da danas imamo velikih problema koje treba rješavati. Četiri akumulacije na našoj teritoriji, a elektrane u susjednim zemljama; to mu ga dođe mi hranimo kravu, a drugi je muzu. Svako živ voli više sebi, tako i RH hoće Koridor za svoj Srednji Jadran, za nas je to lokalni put i nije interes BiH. Mi smo jedna od najbogatijih zemlja svijeta po pitkoj vodi, koja je već danas skuplja od benzina, moramo ovaj prirodni resurs unovčiti (100 km Neretve od izvora se pije, a mi je sipamo u more). Kada dovedemo vodu u Neum možemo izgraditi točionice i terminale (Južna Italija je zainteresovana za ovaj projekat) da snabdijevamo čitav svijet. Problemi oko transporta preko tuđeg teritorija može da bude problematičan. Zašto i za čiji interes. Najbolje je kada nezavisno odlučujemo o svim projektima.


U tom obraćanju rekli ste i slijedeće:
Ako smo nezavisna i suverena zemlja, naši interesi i potrebe BiH–e moraju imati prioritet, graditi Koridor svojim parama preko naše zemlje u cilju jačanja pozicija BiH, razvoja i povezivanja sa svijetom. Na papiru jesmo i suverena i nezavisna zemlja, ali...Otkud nama (BiH) pare za tu značajnu, ali skupu investiciju?


Prof. HADŽOVIĆ: Za ekonomski opravdane investicije novca ima; koncesije, krediti: do sada su korištena sredstva od putarine pri registraciji vozila i ostatka dohotka Telekom-a. Infrastruktura uz Koridor: hoteli, moteli, restorani, odmarališta, parkirališta, benzinske pumpe.. može biti povoljna ponuda za svakog ko hoće investirati u BiH. Novci i Koridor ostaju u BiH, povećana zaposlenost, naše operative su dokazane u ovim poslovima, a Koridor vraća dugove, za marku tri.


Koji su osnovni strateški, ekonomski i politički argumenti za "istočnu varijantu" koridora za koju se zalažete?

Prof. HADŽOVIĆ: Naša je obaveza približiti Neum Bosancima i Hercegovcima, bez rampi, čekanja i redova. Istočna varijanta Koridora Vc prolazi preko slabo izgrađenog i naseljenog teritorija koji omogućuje idealno postavljanje parametara trase. Ako se zna da 68% zemljišta je državno vlasništvo znači jeftiniju gradnju 25-30% . Za ovu varijantu protok vozila biće veći, a može se povećati izgradnjom autoputa prema istočnim i zapadnim susjedima koji su iskazali veliki interes. Istočna varijanta Koridora može da bude izvedena bez velikih usjeka, nasipa, vijadukta, mostova..bez značajnog uticaja vjetra. Izgradnjom Koridora Vc daje se velika mogućnosti postavljanja potrebne infrastrukture preko naše teritorije do luke Neum. Vodu, taj respektabilni resurs naše zemlje (spadamo među prve zemlje u svijetu po bogatstvu vode za piće), moramo također znati koristiti. Voda je skuplja od benzina (svaki dan 6000 lica umire od žeđi), naša je obaveza kako dovesti vodu u Neum ako znamo da 100 km Neretve od izvora može da se pije, a mi je sipamo u more. Zapadna varijanta ne daje tu mogućnost niti ekonomsku opravdanost, jer prelazak preko tuđeg teritorija umanjuje financijske efekte. Spor Rusije i Ukrajine, o problemu prelaska plinovoda preko tuđih teritorija, ucjene diktati, a mi to možemo u startu izbjeći.

S druge strane, analiza predložene zapadne varijante Koridora Vc sa aspekta tehnike, ekonomije, funkcije i rješavanja imovinsko pravnih poslova daje nepovoljnije odgovore u poređenju sa istočnom varijantom Za prelazak rijeka: Neretve, Studentiče i Trebižata potrebno je izgraditi mostove i vijadukte ukupne dužine 10,53 km, (što predstavlja 15,15% ) sa napomenom za most preko rijeke Neretve u Počitelja, smjer istok-zapad visine 100 metara, izložen je sjevernim i južnim vjetrovima. Poznavajući ružu vjetrova intenzitet i vrijeme djelovanja na tom dijelu most bi morao biti zatvoren za saobraćaj godišnje od 60-90 dana, slično ograničenje je za mostove u Hrvatskoj Maslenički i Tuđmanov most u Dubrovniku. Sa ovakvim ograničenjem ne može autoput dobiti prefiks međunarodni i I- reda. Kako dozvoliti uz sami drevni grad Počitelj izgraditi betonsku konstrukciju visine 100 metara, da li je to odgovarajući ambijent, iskreno to je diverzija i obezvređivanje biser grada naše ostavštine? Dolina koja je nastala taloženjem mulja ne daje dobre parametre za kvalitetne temeljenje mostovske konstrukcije, skupo je duboko temeljenje. Predložena varijanta prolazi pored atraktivnog područja Kravice, zatim vrši negativan uticaj za više izvora vode. Ukupna dužina ove varijante sjever Mostara do granice sa R. Hrvatskom je 69,525 km.


Kako postići da naše interese i u ovom, dugoročno važnom projektu, zastupaju oni kojima je Bosna i Hercegovina na srcu i koji ne popuštaju nikome, te su sami "operirani" od korupcije, nepotizma i sličnih, veoma zaraznih i pogubnih bolešćura?

Prof. HADŽOVIĆ: Na ovo pitanje je teško odgovoriti, jer BiH boluje od svih bolesti. Birači ne prepoznaju prave kandidate. Korupcija je legalna ako radi za stranku i sebe, takvom niko ništa ne može. Prodaja državnih interesa je dobar parali posao. Lijek je stvaranje kritične mase onih pravih.


Kako vidite rješavanje ova dva vitalna projekta po BiH i njenu sadašnjost i budućnost u kontekstu njene aktuelne političke i ustavno-pravne zbilje?

Prof. HADŽOVIĆ: Svi argumenti su na našoj strani to nam daje snagu da istrajemo. Prisutni su razni lobiji i oni predstavljaju najveću opasnost.


Jeste li bar Vi i Vaši istomišljenici, na stručnom pa i geostrateškom planu na neki način uvezani, organizirani?

Prof. HADŽOVIĆ: Potpisnici Deklaracije za zaštitu interesa BiH, udruženje osvješćenih Bosanaca i Hercegovaca organizovalo je više tribina okruglih stolova i tribina u gradovima BiH. Javno reagujemo na sve nekorektne poteze predstavnika vlasti. Svakim danom broj pristalica se povećava. Imamo podršku nekih medija. Kao što rekoh, hitno je potrebno organizovati Institut za zaštitu interesa BiH (IZI BiH).


Da li ste, osim javnih pisama na ove teme, planirali organiziranje i drugih oblika suprotstavljanja nastavku "okupacije" naše domovine te mentorstvu i tutorstvu nad njom?

Prof. HADŽOVIĆ: Pored reagovanja kroz medije naše prigovore šaljemo rukovodstvu stranaka i svim pojedincima koji mogu pomoći. Imali smo više susreta sa onima koji odlučuju.


Da li ste se po ovim pitanjima obraćali resornim ministarstvima na nivou BiH i F BiH i ako jeste, šta su, eventualno, odgovorili?

Prof. HADŽOVIĆ: Svi su dobro upućeni i znaju da sve ima svoju cijenu. Da li su nedorasli za ovako ozbiljan projekat ili su izlobirani od strane drugih? Mislim da ima svega - njima ništa nije sveto.


Pri samom kraju, imate li još nešto za reći a da Vas nisam pitao. Bujrum!

Prof. HADŽOVIĆ: Kada se stvori kritična masa pravih patriota BiH-e, tada će biti država u kojoj će biti najbolje živjeti. Premda je sada izložena svim nesrećama, ona i dalje živi, jer ima hiljadu berićeta.


Hvala Vam velika za ovaj razgovor za kojeg se iskreno nadam da će koliko-toliko zatalasati dio naše javnosti, naročito u dijaspori, po ovim krucijalnim pitanjima.

Prof. HADŽOVIĆ: Dijaspora je uključena oni su dobro informisani i dobro znaju šta treba raditi, posebno bi istakao Gosp. Nešada Alikadića kome nije bilo teško doći u BiH i voditi rasprave sa odgovornima lice u lice na TV-u.

RAZGOVOR VODIO:

Bedrudin GUŠIĆ



04.06.2007.


Nazad na pocetak stranice Napred na sljedecu stranicu





Page Construction: 31.01.2007. - Last modified: 27.11.2011